komunalno@podgora-cistoca.hr +385 (0)21 625 244

Odvojeno sakupljanje otpada

Održivi razvoj zahtijeva upravljanje otpadom u skladu s načelima zaštite okoliša, društvene prihvatljivosti i ekonomičnosti. Može se smatrati općim suglasjem da otpad najprije treba izbjegavati. Otpad koji se ne može izbjeći treba ponovno uporabiti koliko god je to moguće uz uravnotežene ekološke i ekonomske uvjete.

U tu ga je svrhu posebno važno odvojeno skupljati (po vrstama) na mjestu njegovog nastanka, s dvostrukom namjenom:   

  • izdvajanje iskoristivog dijela (papir, staklo, karton, bio otpad, plastika i dr.) s ciljem recikliranja, odnosno oporabe te
  • izdvajanje opasnog otpada (ulja, baterija, lijekova, kemikalija i dr.) s ciljem detoksikacije i recikliranja/oporabe.

Odvojenim se skupljanjem i recikliranjem/oporabom otpada izbjegava odlaganje i time ne iskorištavanje mnogih korisnih sastojaka, jer se odvojeno prikupljene vrste otpada lako koriste kao sirovine za dobivanje novih proizvoda. Time se smanjuje onečišćenje okoliša, a posebno štedi energija. Osim toga, odvojenim se skupljanjem i recikliranjem/oporabom otpada ostvaruju i druge gospodarske koristi, kao npr. smanjenje uvoza sekundarnih sirovina (npr. staklo, papir i metal), zapošljavanje radnika, smanjenje troškova odlaganja i dr.

Sustav odvojenog skupljanja komunalnog otpada, kao dinamički sustav koji se stalno na dopunjuje, uključuje:

  • posebne spremnike postavljene na javnim površinama uz spremnike za odlaganje miješanog otpada,
  • spremnike  grupirane u „zelene otoke“,
  • reciklažna dvorišta.

Pri tome je za svaku pojedinu vrstu otpada točno određena veličina, vrsta i boja spremnika.
 
Odvojenim skupljanjem otpada po vrstama smanjujemo količine komunalnog otpada, čuvamo okoliš i ljudsko zdravlje.

Odvojeno prikupljanje po vrstama

ODVOJENIM PRIKUPLJANJEM SMANJUJEMO
 VOLUMEN OTPADA NA ODLAGALIŠTIMA, 
ŠTEDIMO VODU I ENERGIJU.

  • Organski otpad čini nešto više od jedne trećine ukupnog otpada u kanti za smeće, a sastoji se od kuhinjskih otpadaka (ostaci voća i povrća, ljuske jaja, ostaci kave i čaja, uvelo cvijeće…) otpadaka iz vrta (lišće, otpalo voće, sitno isjeckano granje, korovi, trava…) Kompostiranje je najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem se iz organskog otpada dobiju vrijedne humusne tvari koje služe za obnovu i poboljšanje kvalitete tla.
  • Papir čini drugu trećinu sadržaja kanti za smeće. Recikliranjem starog papira štedi se električna energija, voda i drvo. Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete mora se posjeći dva stabla i potrošiti 240 000 l vode i 4700 kWh električne energije. Istu količinu papira može se proizvesti od starog papira uz utrošak 180 l vode i 2750 kWh električne energije.
  • Plastika u kanti za smeće poseban je problem. Oporaba plastičnog otpada komplicirana je i otežana mnogo vrsnošću plastičnih materijala. Zato je s ekološkog stajališta najodgovornije izbjegavati korištenje plastičnih proizvoda, naročito plastične ambalaže. Plastična vrećica ili boca u prirodi se razgrađuje 100-1000 godina. Stoga plastičnu ambalažu koju ne možemo izbjeći moramo svakako odvojeno prikupljati.
  • Staklo u kanti za otpatke vrijedna je sekundarna sirovina. Odvojenim prikupljanjem po vrstama stakla i recikliranjem štedi se sirovine i energiju. Jedna povratna staklena boca zamjenjuje 40 nepovratnih, zo znači – 40 puta manji volumen otpada!
  • Metali se u mnogim gradovima i mjestima otkupljuju već odavno. Organiziranim odvojenim sakupljanjem bolje će se iskoristiti ove vrijedne sekundarne sirovine i spriječiti njihovo rasipanje.
  • Opasni otpad čini samo mali dio ukupne mase otpadaka, ali predstavlja veliku opasnost za okoliš. Tu spadaju: ostaci lijekova, baterije i akumulatori, rabljeno motorno ulje, pesticidi, herbicidi, ostaci boja i lakova, elektronički otpad…